Sreća je ono što svatko želi u životu. Međutim, put do sreće može biti nezgodan, pogotovo kada vam život na put postavi hrpu prepreka. Kada se nosite s velikim stresom i preopterećenošću, nije lako pronaći istinsku radost i sreću.

Ali što ako imamo veću kontrolu nad svojom srećom? Što ako se namjerno tjeramo da postanemo sretniji i optimističniji? Bi li nam to deset puta poboljšalo život?

U ovom ćemo članku zaroniti duboko u znanost o sreći i kako možemo namjerno postati sretniji kako bismo poboljšali svoje dane.

Što je sreća?

Sreća je stanje uma. Kada se osjećate sretno, doživljavate pozitivne emocije, misli ili raspoloženja. Ovo pozitivno iskustvo nadjačava negativne emocije ili osjećaje koje možda imate, stvarajući pozitivnu neravnotežu u vašem mentalnom stanju.

ekto-mezomorfni tip tijela

Sreća je također povezana s vašim zadovoljstvom i postignućima u različitim područjima vašeg života, kao što su odnosi, posao ili kreativne potrage.

Studije pokazuju da oni koji sebe doživljavaju sretnima imaju bolju kvalitetu života bez obzira na njihov društveni status. Štoviše, sretni ljudi imaju tendenciju da žive dulje, budu zdraviji i imaju značajnije veze.

Kako njegovati sreću?

Mozak je organ koji se stalno mijenja i oblikovan je našim iskustvima. Ima svojstvo zvano neuroplastičnost, koje mu omogućuje ponovno usklađivanje, reorganizaciju i stvaranje novih moždanih veza. To znači da nova iskustva i trening mogu promijeniti mozak na bolje. Stoga možete istrenirati svoj um da bude sretan i preusmjeriti svoje misli u svoju korist.

Neuroznanstvenici i psiholozi slažu se da je sreća subjektivno iskustvo i da ono što vama donosi radost ne mora nužno donijeti istu razinu emocija i zadovoljstva drugima. Zapravo, ako pitate svoje prijatelje kakva je njihova ideja o sreći, mogli biste se iznenaditi koliko se ona razlikuje od vaše.

Unatoč našim razlikama u našim idejama o tome što je sreća, postoje univerzalne znanstveno potkrijepljene tehnike koje možete učiniti kako biste pozitivno utjecali na svoj mozak i poboljšali neuroplastičnost.

Vježbajte

Tjelovježba je hrana za mozak. Kada redovito vježbate, svoj mozak preplavljujete moždanim neurotrofnim faktorom (BDNF), proteinom koji potiče nove moždane veze. Više razine BDNF-a povezane su s poboljšanjem simptoma depresije i boljim kognitivnim funkcijama.

Nadalje, tjelovježba ima nizhormonalni učincina vaše tijelo, poput otpuštanja endorfina, hormona koji vam mogu pomoći u reguliranju boli i smanjenju stresa. Vježbanje također poboljšava vaše samopoštovanje i samopouzdanje, čineći vas otpornijima na stres i osjećati se zadovoljnije sobom.

Evo plana koji će vam pomoći da budete zadovoljni rezultatima:

v sužavati se natrag

Povećajte svoj serotonin i dopamin prirodnim putem

Serotonin i dopamin su neurotransmiteri koji značajno reguliraju raspoloženje, emocije i cjelokupno blagostanje.

Ove aktivnosti mogu pomoći u povećanju razine serotonina i dopamina:

• Vježbajte redovito
• Vježbajte svjesnost i meditaciju
• Okruži se pozitivnim ljudima
• Odradite 30 minutajoga
• Priuštite si opuštajuću masažu
• Čitati knjige

Dobro jesti

Zdrava prehrana još je jedan način da povećate svoju sreću. Istraživanja su pokazala da prehrana prepuna voća, povrća i cjelovitih žitarica, koje se nalaze uMediteranska prehrana, može poboljšati vaše raspoloženje i smanjiti rizik od depresije. Naprotiv, prehrana bogata prerađenom hranom, šećerom i zasićenim mastima može povećati rizik od depresije i tjeskobe.

Još je zanimljivije da se 90-95% serotonina u tijelu stvara u crijevima. Serotonin se dobiva iz triptofana, spoja koji se nalazi u bananama, jajima, siru, orasima i sjemenkama. Neuravnoteženost u prehrani i nedostatak triptofana mogu dovesti do razdražljivosti, slabe koncentracije, impulzivnosti, tjeskobe i mnogih drugih.

Stoga opskrbite svoje tijelo hranjivom hranom koja će vam pomoći da se osjećate dobro iznutra prema van.

Duboko udahnite

Kada ste napeti, tijelo vam se ukoči, otkucaji srca ubrzaju, a misli vam mogu preplaviti um. Često zbog toga osjećamo da nemamo kontrolu, što dovodi do pretjeranog razmišljanja i više stresa.

Jedan od načina za smirivanje ovih reakcija je dugo i duboko disanje. Vježbe sporog disanja mogu aktivirati parasimpatički živčani sustav, pomažući nam da upravljamo razinama stresa i osjećamo se opušteno.

Evo kako:

1. Zatvori oči. Ostanite mirni i usredotočite se na svoje disanje
2. Polako, duboko udahnite koristeći nos
3. Polako izdahnite kroz usta napućenih usana
4. Ponovite ovaj postupak još 4 do 5 ciklusa ili dok se ne počnete osjećati smirenije

Ispunite svoje ciljeve

Postavljanje i postizanje ciljeva moćan je način da povećate svoju sreću. Kada postavite cilj, dajete si nešto prema čemu morate raditi i osjećaj svrhe.

Također je bitno upravljati svojim ciljevima i održati obećanja koja ste sami sebi dali. Poštujući svoja obećanja i ostvarujući svoje ciljeve, postupno gradite samoučinkovitost - svoju vjeru u sebe.

Postavite si ostvarive ciljeve, bez obzira na to koliko su visoki ili mali, radi li se o ispunjavanju fitnes izazova, učenju novih vještina ili preuzimanju novog projekta na poslu.

grickalice od 200 kalorija

Vježbajte zahvalnost

Biti zahvalan ima dubok utjecaj na naše moždane aktivnosti. Studija iz 2008. pokazala je da razmišljanje i osjećaj zahvalnosti aktiviraju različite dijelove mozga odgovorne za nagradu i zadovoljstvo. Što više razmišljamo o zahvalnim mislima, osjećamo se bolje i sretnije.

Prakticiranje zahvalnosti može postati navika ako se čini rutinski, čineći pozitivno razmišljanje načinom života. Odličan način je da dnevno napišete 5 do 10 stvari na kojima ste zahvalni. Zaprepastili biste se kada biste shvatili koliko stvari uzimate zdravo za gotovo.

Spavati

Adekvatan san omogućuje vašem tijelu da se odmori i napuni, što dovodi do poboljšanja kognitivnih funkcija, regulacije raspoloženja i smanjenja stresa. Odrasle osobe obično trebaju 7-9 sati sna po noći, a uspostavljanje dosljedne rutine spavanja može poboljšati kvalitetu sna.

Svrsishodan san omogućuje vam da imate više energije i radite više stvari koje će dodati vrijednost vašem životu. Sretni ljudi imaju tendenciju da imaju višerazine energije, a ljudi s više energije su sretniji od ostalih. AStudija iz 2006Istraživači s Princetona otkrili su da je kvaliteta sna povezana s većim zadovoljstvom životom. NedavnoStudija iz 2022također je otkrio da su osobe koje spavaju 6 sati ili manje manje sretne i imaju veću vjerojatnost da će razviti simptome depresije.

Osmijeh

Osmijeh je način izražavanja sreće. Međutim,istraživanjepokazuje da bi moglo biti i obrnuto. Osmijeh uzrokuje oslobađanje više dopamina u mozgu što također može pozitivno utjecati na emocije.

Kada se osjećate potišteno ili preplavljeni stresom, ne škodi odvojiti trenutak i nasmiješiti se kako biste odahnuli od svoje situacije. Ponekad bi to mogao biti prvi korak da se postupno osjećate bolje ili da preživite dan.

Hodajte vani

Provođenje vremena vani može utjecati na moždane strukture i poboljšati raspoloženje, čak i ako ste introvert. Istraživači su otkrili da vrijeme provedeno vani pokreće područja u mozgu povezana s planiranjem, koncentracijom i cjelokupnom psihom. Dakle, sljedeći put kada se osjećate pod stresom ili preopterećeni, razmislite o šetnji vani da razbistrite glavu, to je također dobro za vašu kondiciju!

Završne misli

Poduzimanje određenih radnji kojima se utječe na vaš mozak može povećati vašu razinu sreće. Naravno, mnoge stvari mogu utjecati na naše psihičko stanje i ključno je potražiti stručnu pomoć ako se borite s psihičkim poremećajem. Ali za svakodnevni blues, imate mogućnost preokrenuti stvari i početi se osjećati bolje.

ghd vs rimska stolica

Poanta

Sreća nije samo posjedovanje materijalnih dobara ili postizanje određenih prekretnica u životu. Radi se o brizi o sebi, postavljanju ostvarivih ciljeva i uključivanju u aktivnosti koje promiču sreću i dobrobit. Uključivanjem tjelovježbe, zdrave prehrane, ispunjavanja ciljeva, aktivnosti za podizanje dopamina i serotonina u svoju svakodnevnu rutinu, možete poduzeti korake prema sretnijem i ispunjenijem životu.

Literatura →

1. Delamothe T. (2005). Sreća. BMJ (Izd. za klinička istraživanja), 331(7531), 1489–1490.https://doi.org/10.1136/bmj.331.7531.1489
2. Willroth, E. C., Ong, A. D., Graham, E. K. i Mroczek, D. K. (2020.). Biti sretan i postati sretniji kao neovisni prediktori fizičkog zdravlja i smrtnosti. Psihosomatska medicina, 82(7), 650–657.https://doi.org/10.1097/PSY.0000000000000832
3. Bergsma, A., Buijt, I. i Veenhoven, R. (2020.). Hoće li nas treninzi sreće učiniti sretnijima? Sinteza istraživanja korištenjem internetske arhive nalaza. Granice u psihologiji, 11, 1953.https://doi.org/10.3389/fpsyg.2020.01953
4. Yang, T., Nie, Z., Shu, H., Kuang, Y., Chen, X., Cheng, J., Yu, S. i Liu, H. (2020.). Uloga BDNF-a u neuralnoj plastičnosti kod depresije. Granice u staničnoj neuroznanosti, 14, 82.https://doi.org/10.3389/fncel.2020.00082
5. Ma, X., Yue, Z. Q., Gong, Z. Q., Zhang, H., Duan, N. Y., Shi, Y. T., Wei, G. X. i Li, Y. F. (2017.). Učinak dijafragmalnog disanja na pozornost, negativan učinak i stres kod zdravih odraslih osoba. Frontiers in Psychology, 8, 874.https://doi.org/10.3389/fpsyg.2017.00874
6. Terry, N. i Margolis, K. G. (2017). Serotoninergički mehanizmi koji reguliraju GI trakt: eksperimentalni dokazi i terapijska važnost. Priručnik eksperimentalne farmakologije, 239, 319–342.https://doi.org/10.1007/164_2016_103
7. Wang, W., Li, J., Sun, G., Cheng, Z., i Zhang, X. A. (2017.). Ciljevi postignuća i zadovoljstvo životom: posrednička uloga percepcije uspješnog djelovanja i moderirajuća uloga preispitivanja emocija. Psicologia, reflexao e critica : revista semestral do Departamento de Psicologia da UFRGS, 30(1), 25.https://doi.org/10.1186/s41155-017-0078-4
8. Sansone, R. A. i Sansone, L. A. (2010.). Zahvalnost i blagostanje: dobrobiti uvažavanja. Psihijatrija (Edgmont (Pa.: Township)), 7(11), 18–22.
9. Kahneman, D. i Krueger, A. (2006). Razvoj u mjerenju subjektivnog blagostanja. Journal of Economics Perspectives.https://international.ucla.edu/media/files/Kahneman.pdf?AspxAutoDetectCookieSupport=1
10. Al Balushi, M., Al Balushi, S., Javaid, S. et al. Povezanost između depresije, sreće i trajanja sna: podaci iz UAE pilot studije zdrave budućnosti. BMC Psychol 10, 235 (2022).https://doi.org/10.1186/s40359-022-00940-3
11. Coles, N. A., Larsen, J. T. i Lench, H. C. (2019). Meta-analiza literature o facijalnim povratnim informacijama: Učinci facijalnih povratnih informacija na emocionalno iskustvo su mali i promjenjivi. Psihološki glasnik, 145(6), 610–651.https://doi.org/10.1037/bul0000194